Operativni programi

 

1. Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

 

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. temeljni je programski dokument kojim se provodi kohezijska politika Europske unije i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijarda eura od čega 4,321 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 2,559 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF).

Kada se tome pridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna Republike Hrvatske, njegova ukupna vrijednost raste na 8,081 milijardi eura.
 
Raspodjela po području financiranja
 
Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)
Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 664.792.165
Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 307.952.676
Poslovna konkurentnost 970.000.000
Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805
Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147
Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608
Povezanost i mobilnost  1.310.205.755
Socijalno uključivanje i zdravlje 356.500.000
Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 270.914.791
Tehnička pomoć  236.112.612
Ukupno 6.881.045.559
 
– navedeni iznosi predstavljaju 85% ukupnog iznosa za pojedinu os
– preostalih 15% do punog iznosa za os izdvaja se iz proračuna RH

 

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije korisnik je projekta: „Tehnička pomoć za MRRFEU“ koji se sufinancira bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ovim projektom podržavaju se mjere zapošljavanja i zadržavanja djelatnika te educiranja i osposobljavanja djelatnika za upravljanje EU fondovima, pruža se podrška učinkovitoj provedbi, praćenju i evaluaciji programa financiranih iz ESI fondova te podrška informiranju javnosti i podizanju kapaciteta (potencijalnih) korisnika za pripremu projekata i njihovu provedbu.

Ukupna vrijednost projekta je 267.496.647,06 kuna od čega sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 227.372.150,00 kuna. Provedba projekta traje od 01. siječnja 2015. do 31. prosinca 2020. godine.

Upravljačka struktura operativnog programa

Detaljne informacije o ulogama pojednih tijela kao i njihove nazive možete vidjeti u Uredbi o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje za rast i radna mjesta.

 

2. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

 

Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenta Europske unije kojim se državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.

Cilj programa: pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj pri čemu su razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju, osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada, aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te potporu javnoj upravi (razvoj e-uprave i slično).

Ukupna vrijednost Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iznosi 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz Europskog socijalnog fonda.

Osnovni cilj ovog Operativnog programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. U tu svrhu razrađena su ulaganja u 4 temeljna područja, odnosno prioritetne osi:

Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:

1) Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

Ciljevi se odnose na smanjenje postojeće nezaposlenosti, povećanje zapošljivosti, promicanje reintegracije nezaposlenih osoba na tržište rada kroz provedbu mjera aktivne politike tržišta rada, poticanje konkurentnosti na tržištu rada, osnaživanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, povećanje prilagodljivosti malih i srednjih poduzeća i obrta pružanjem stručnih i poduzetničkih znanja i vještina.

Korisnici: nevladine organizacije, jedinice lokalne i regionalne samouprave, neprofitne organizacije, javne ustanove, privatne institucije, organizacije koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju, privatne tvrtke, lokalne i regionalne razvojne agencije, zadruge i međunarodne (međuvladine) organizacije, socijalni partneri, komore, mala i srednja poduzeća, socijalna poduzeća, lokalna i regionalna partnerstva.

2) Socijalno uključivanje

  • potpora socijalno osjetljivim skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju;
  • razvoj socijalnih usluga u zajednici koje doprinose općoj zapošljivosti;
  • unaprjeđenje mogućnosti zapošljavanja i promicanju usklađivanja rada i obiteljskog života kroz razvoj novih i poboljšanje kvalitete postojećih socijalnih usluga u zajednici

Korisnici: Nevladine organizacije, neprofitne organizacije, javne ustanove, privatne institucije, privatne tvrtke, lokalna i područna samouprava, lokalne i regionalne razvojne agencije.

3) Obrazovanje i cjeloživotno učenje

  • povećavanje ulaganja u ljudski kapital kroz razvoj i provedbu politike razvoja ljudskih potencijala;
  • unapređenje učinkovitosti i kvalitete sustava obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potrebama tržišta rada;
  • povećanje razine sudjelovanja u cjeloživotnom učenju, dostupnosti cjeloživotnog učenja;
  • unaprijeđenije ljudskog kapitala u istraživanju i razvoju

Korisnici: dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole , visoka učilišta (tj. sveučilišta, sastavnice sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, bez obzira na vlasništvo), udruge učenika/studenata, centri za obrazovanje djece/učenika/studenata s invaliditetom, nevladine udruge, javne ustanove zadužene za razvoj/provedbu obrazovnih politika, istraživački instituti, jedinice lokalne uprave i regionalne samouprave, udruge poslodavaca, sindikati i druge relevantne nevladine organizacije, uključujući i studentske organizacije.

4) Dobro upravljanje 

  • jačanje uloge organizacija civilnog društva za društveno–ekonomski rast i demokratski razvoj

Korisnici: ovisno o raspisanim natječajima, sudjelovati mogu organizacije civilnoga društva ili mreže organizacija civilnoga društva koje su registrirane kao udruge, udruge poslodavaca, sindikati, zaklade, pravne osobe vjerskih zajednica te socijalne zadruge, a predviđena je mogućnost sudjelovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih ustanova i međunarodnih organizacija u ulozi partnera.

Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima
Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)
Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage 532.933.273
Socijalno uključivanje 328.000.000
Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000
Pametna administracija 191.276.944
Tehnička pomoć 80.000.000
Ukupno 1.582.210.217

– navedeni iznosi predstavljaju 85% ukupnog iznosa za pojedinu os
– preostalih 15% do punog iznosa za os izdvaja se iz proračuna RH

Upravljačka struktura operativnog programa

Detaljne informacije o upravljačkoj strukturi ovoga operativnog programa, odnosno o ulogama pojednih tijela kao i njihove nazive, možete vidjeti u Uredbi o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje za rast i radna mjesta.

 

3. Fond europske pomoći za najpotrebitije

 

Cilj Fonda je promicanje socijalne kohezije i socijalne uključenosti pridonoseći smanjenju siromaštva, posebice teških oblika siromaštva poput dječjeg siromaštva, beskućništva i nedostatka hrane. Putem Fonda se pruža nefinancijska pomoć najpotrebitijim osobama, poput hrane i osnovne materijalne pomoći (kao što su odjeća, higijenski proizvodi, školski pribor i slično) te aktivnosti socijalnog uključivanja usmjerene na najpotrebitije osobe.

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kojom se uspostavlja Fond europske pomoći za najpotrebitije (Fond) stupila je na snagu 12. ožujka 2014. godine. Fond je uspostavljen za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, a u navedenom razdoblju za Republiku Hrvatsku su predviđena sredstva u iznosu od 36,7 milijuna eura. S obzirom da je Fond komplementaran Europskom socijalnom fondu (ESF), Republika Hrvatska je odlučila usmjeriti se na pružanje nefinancijske pomoći, dok će se aktivnosti socijalnog uključivanja financirati iz ESF-a.

Fond europske pomoći za najpotrebitije zamjenjuje dosadašnji Program raspodjele hrane najsiromašnijima, uspostavljen još 1987. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, a kroz koji su se distribuirali prehrambeni viškovi najsiromašnijima. S obzirom na rastuću stopu siromaštva u cijeloj Europskoj uniji, Fondu su dodijeljena veća financijska sredstva te je proširen na način da osim raspodjele hrane sada uključuje i raspodjelu osnovne materijalne pomoći te financiranje aktivnosti socijalne uključenosti.

Republika Hrvatska je izradila Operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. (u daljnjem tekstu: Program), kao strateški okvir za korištenje sredstava Fonda europske pomoći za najpotrebitije za razdoblje 2014. – 2020. godine. Konačni nacrt Programa odobrila je Europska komisija Provedbenom odlukom Komisije od 18. prosinca 2014. godine. Postojeći sustav upravljanja i kontrole za korištenje Europskog socijalnog fonda definiran je kao sustav za provedbu Programa te je sukladno tome Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kao Upravljačko tijelo koordiniralo proces izrade Programa koji predstavlja osnovni strateški dokument za korištenje i provedbu Fonda, identificira najpotrebitije osobe, odnosno ciljnu skupinu i definira vrste materijalne pomoći koje se putem Fonda pružaju. Kako bi se osigurao učinkovit odgovor na potrebe najugroženijih građana, relevantne institucije, poštujući načelo partnerstva, u programiranje i provedbu Fonda uključile su i partnerske organizacije.